Klinike u Regensburgu upozoravaju: Zdravstvena politika ugrožava brigu o pacijentima!

Klinike u Regensburgu upozoravaju: Zdravstvena politika ugrožava brigu o pacijentima!

Medicinska skrb u gradu i okrugu Regensburg suočava se s ozbiljnim izazovima. Na tiskovnoj konferenciji koju je sazvala okružna upraviteljica Tanja Schweiger, predstavnici regionalnih klinika, uključujući Sveučilišnu bolnicu Regensburg i Regensburg Barmfühlen Brüder, upozorili su na posljedice odluka savezne vlade o zdravstvenoj politici. Tim bi se odlukama, posebice planiranim brisanjem klauzule o najpovlaštenijoj naciji, mogle uštedjeti i do 1,8 milijardi eura, što bi u velikoj mjeri ugrozilo financiranje zdravstvene skrbi. Uštede su već ukorijenjene u financijskom planiranju bolnica i stručnjaci ih smatraju zabrinjavajućim jer je više od 80% bavarskih bolnica bilo u deficitu 2024. godine zbog nenadoknađenog povećanja troškova, prema izvješćima [Wenzenbach].

Situaciju pogoršavaju kritike birokratskih prepreka koje ometaju skrb o pacijentima. Prof. dr. Thomas Baghai naglasio je prijetnju hitnoj psihijatrijskoj skrbi, dok je Martin Rederer osudio planirani rezervni proračun kao nedostatan za manje klinike. Postojao je dogovor da federalne političke odluke ne bi trebale doći na štetu stanovništva. Zahtjev je osigurati ekonomsku stabilnost bolnica, smanjiti birokraciju i učiniti reforme održivima.

Novi sustav financiranja i njegovi učinci

U sklopu planirane reforme bolnica uvest će se novi sustav financiranja, tzv. pričuvni proračun. Njime je propisano da novac dobivaju bolnice koje ga trebaju, bez obzira na stvarno pruženu uslugu. 60% prethodnih paušala po slučaju osigurano je ovim udjelom pričuve, dok se 40% mora zaraditi kroz slučajeve liječenja. Sredstva će biti odvojena od postojećih fiksnih stopa po slučaju, ali potpuno refinanciranje skrbi u bolnicama ostaje nepromijenjeno, kako je objašnjeno na Saveznom ministarstvu zdravstva.

Stručnjaci upozoravaju da bi neadekvatno financiranje moglo dovesti do prenapučenosti hitnih službi i duljeg čekanja. Osim toga, nedostatak ulaganja u medicinsku tehnologiju i infrastrukturu mogao bi imati ozbiljne posljedice za skrb o pacijentima. Posebno su pogođene neprofitne klinike koje imaju važnu ulogu u zdravstvenoj skrbi.

Globalne perspektive financiranja zdravstva

Problem neadekvatnog financiranja zdravstva nije ograničen samo na Njemačku. Globalno, više od polovice stanovništva nema pristup vitalnim zdravstvenim uslugama. U mnogim zemljama s niskim i srednjim dohotkom zdravstveni sustavi su ozbiljno nedovoljno financirani, što često opterećuje proračune. Oni sami snose više od 40 posto troškova zdravstvene zaštite, što je glavni uzrok osiromašenja, kako BMZ jasno pokazuje.

Politički i strukturni izazovi dovode do nedovoljnih ulaganja u zdravstveni sustav. Ovi razvoji ne samo da povećavaju troškove, već i otežavaju održivu mobilizaciju prihoda kako bi se osigurao funkcionalan zdravstveni sustav. U konačnici, ranjiva populacija snosi najveći teret tih nedostataka, a nejednakosti u zdravstvenoj skrbi rastu.

S obzirom na ovu složenu situaciju, ključno je da političari poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurali financijsku stabilnost bolnica i zajamčili zdravstvenu zaštitu za sve građane.